Gašpina Mlinica
Upravo pred vama stoji Gašpina mlinica koja nam otkriva kako se grad razvijao od 18. stoljeća, ali i mnogo više: ovdje se, na obali rijeke koja nikad nije presušila, isprepliću priče o radu, susretima i svakodnevici kakva se danas teško može zamisliti.
Mlinice na Jadru prvi put se spominju još davne 1069. godine, u darovnici kralja Petra Krešimira IV., no Gašpina mlinica pripada novijoj generaciji – izgrađena je početkom 18. stoljeća, nakon što je područje oslobođeno od Turaka. Prvi pisani trag o njoj datira iz 1711. godine, a vlasništvo je preuzela obitelj Kljaković Gašpić, čije je prezime i danas sinonim za ovu mlinicu.
Zamislite sliku iz prošlosti: jesen stiže, a karavane seljaka iz Zagore spuštaju se s Klisa, barke s otoka Čiova, Brača, Šolte i Korčule pristaju uz obalu Jadra, čekajući svoj red za mljevenje žita. U Gašpinoj mlinici, najvećoj i najvažnijoj na rijeci, istovremeno je radilo čak 15 mlinskih postrojenja – prava mala industrija u srcu Dalmacije. Austrijski katastar iz 1831. bilježi sedam solinskih mlinica s ukupno 51 mlinskim kolom, a Gašpina je bila najznačajnija među njima.
Građevinski sklop čine četiri kamene prizemnice u nizu, s dvostrešnim krovovima od kamenih ploča. Najrašireniji tip mlinskog kola u Dalmaciji – horizontalno, s kamenim kolima i drvenim osovinama – pokretala je voda koja je kroz jaže (posebne žljebove) padala s visine od 2–3 metra. Posebno zanimljivo: za nadvratnike su korištene antičke nadgrobne stele iz Salone, što svjedoči o domišljatosti i recikliranju materijala još u to doba.
No, Gašpina mlinica nije služila samo za mljevenje žita – tridesetih godina prošlog stoljeća ovdje se brusilo i staklo, a život u mlinici bio je središte društvenih zbivanja. Mlinarstvo je dugo bilo unosan posao, a tek s dolaskom električnih mlinova i industrijalizacijom, mlinica polako gubi svoju ulogu. Ipak, mlinica je radila sve do šezdesetih godina 20. stoljeća.
Nakon što je desetljećima bila prepuštena zubu vremena, Gašpina mlinica je obnovljena između 2002. i 2008. godine, s posebnim naglaskom na korištenje tradicionalnih materijala poput vapnenog morta i kamenog agregata, kako bi joj se vratio izvorni sjaj. Danas je upisana u Registar kulturnih dobara RH kao primjer javne građevine i nezaobilazna točka svakog posjetitelja Solina.
Možda najzanimljivija činjenica: Gašpina mlinica starija je od mnogih država svijeta, pa tako i od SAD-a i Australije – što posebno fascinira strane turiste koji je posjećuju. Danas o njoj brinu lokalne obitelji koje žele svakome tko kroči kroz njezina vrata dočarati život bez televizora, mobitela i interneta – život u kojem su se vijesti, priče i prijateljstva stvarali upravo ovdje, uz šum vode i miris svježe samljevenog brašna.
Audio guides available in:Hrvatski