
Zadar
Provided by:
Demo

Dobrodošli u Zadar – grad u kojem se tisućljetna povijest susreće s inovativnom umjetnošću i živopisnim mediteranskim duhom! Smješten na jadranskoj obali, Zadar očarava posjetitelje rimskim forumom, srednjovjekovnim crkvama i jedinstvenim instalacijama poput Morskih orgulja i Pozdrava Suncu. Ovdje možete uživati u spektakularnim zalascima sunca koje je slavio i sam Alfred Hitchcock, kušati vrhunsku dalmatinsku kuhinju i istražiti brojne otoke i nacionalne parkove u blizini. Zadar nije samo destinacija – to je doživljaj za sva osjetila!
Points of interest


#1
Arheološki muzej
Stojite pred zgradom Arheološkog muzeja, smještenog uz crkvu svete Stošije. Muzej je osnovan još 1832. godine i jedan je od najstarijih u Hrvatskoj. U njemu je pohranjeno više od stotinu tisuća predmeta koji prate razvoj života na ovom području od prapovijesti pa sve do kraja srednjeg vijeka. Iako izvan nije raskošan ni monumentalno velik, iznutra skriva svjetove koji su ovdje postojali tisućama godina prije nas. Na prizemlju vas dočekuje srednji vijek. U vitrini blista staro oružje, zatim nakit, dijelovi crkvenog pokućstva, svakodnevni predmeti koji su pripadali ljudima iz razdoblja između 7. i 12. stoljeća. Sve odiše životom ranih Hrvata – kako su izgledale njihove grobnice, kako su se uređivali, u što su vjerovali, kako su gradili crkve i zajednice. Na prvom katu nalazi se rimska zbirka. Iako je dio postava u obnovi, ostaci iz rimskog razdoblja i dalje govore jasno. Mozaici, kameni natpisi, ostaci svakodnevnog posuđa i dekoracija svjedoče o životu ljudi u antičkom Zadru – tadašnjem Jaderu. Na drugom katu čeka vas prapovijest. Najstariji predmeti – kamena oruđa, lonci, kosturi i nakit iz doba paleolitika, neolitika i brončanog doba. Muzej također vodi brigu o podmorskoj baštini – kroz Odjel za podvodnu arheologiju istražuju se olupine brodova, amfore i sve ono što more čuva već stoljećima. Poseban naglasak stavljen je na lokalne nalaze iz šire regije: Nin, Asseria (današnji Podgrađe kod Benkovca), Iader, Burnum, i mnoga druga nalazišta predstavljena su kroz tematske cjeline. Arheološki muzej također aktivno sudjeluje u arheološkim istraživanjima, edukaciji i popularizaciji znanja kroz radionice, stručna predavanja, gostujuće izložbe i međunarodnu suradnju. Poseban odjel posvećen podvodnoj arheologiji kontinuirano istražuje olupine brodova i lučka nalazišta duž Jadrana, a vrijedni rezultati tih istraživanja redovito se prezentiraju javnosti.




#2
Rimski forum
Forum u Zadru jedno je od najvažnijih arheoloških nalazišta u Dalmaciji. Izgrađen je u 1. stoljeću prije Krista, kada je Zadar bio rimski grad pod imenom Iader. Forum je bio glavni trg i središte političkog, društvenog i vjerskog života grada. Trg je pravokutnog oblika, dimenzija oko 90 x 45 metara, što ga čini najvećim rimskim forumom na istočnoj obali Jadrana. Bio je okružen javnim zgradama – bazilikom, hramovima, porticima i administrativnim prostorima. Na trgu su se nalazili stupovi, natpisi posvećeni bogovima i vladarima, te žrtvenici. Glavni ulaz bio je s južne strane, kroz veliki portik. Na sjevernoj strani trga nalaze se ostaci templuma Jupitera, Junone i Minerve. Sačuvani su dijelovi temelja i nekoliko stupova. Jedan od dva monumentalna stupa i danas stoji na izvornom mjestu. U srednjem vijeku na taj su stup vezivali prijestupnike, a tragovi lanaca su još uvijek vidljivi. Na Forumu su pronađeni kameni žrtvenici i natpisi s imenima rimskih careva, uključujući cara Augusta. Pronađen je i reljef boga Merkura, što pokazuje da je ovdje bila razvijena trgovina. Ispod trga otkriveni su ostaci rimskog kanalizacijskog sustava, što potvrđuje naprednu infrastrukturu grada. Nakon dolaska kršćanstva, na temeljima foruma izgrađena je crkva sv. Donata. Originalne ploče rimskog trga i danas su vidljive ispod crkve. Forum je i danas mjesto okupljanja, a ljeti se na njemu održavaju javni događaji. Arheološka istraživanja foruma počela su sredinom 20. stoljeća i još uvijek traju. Predmeti pronađeni na ovom području izloženi su u Arheološkom muzeju u Zadru. Forum je polazište od kojeg su se određivale sve ulice i raspored grada.


#3
Stup srama
Nalazite se pokraj jednog od rijetkih sačuvanih stupova srama u Hrvatskoj, a njegova važnost leži u tome što je u srednjem vijeku bio središnje mjesto javne osude. Na prvi pogled izgleda kao običan kamen, ali Stup srama bio je mjesto gdje su ljudi zbog manjih prijestupa morali stajati pred svima, izloženi pogledima i komentarima prolaznika. Ovaj kamen, visok oko 6 metara i izrađen od bijelog kamena, nalazi se na Zelenom trgu, tik uz Rimski forum, što mu daje dodatnu povijesnu težinu. Postavljen je u 16. stoljeću i služio je za izlaganje onih koji su, primjerice, krali ili varali. Na stupu su bili ugravirani natpisi s opisom prijestupa i kazne, a prolaznici su mogli slobodno pokazivati svoje nezadovoljstvo – nekad čak i gađanjem osuđenika trulim voćem ili kamenjem, što je često završavalo ozbiljnim ozljedama, pa čak i smrću. Stup nije bio samo simbol srama, već i moći lokalne vlasti – pokazivao je tko ima pravo suditi i kažnjavati. Osuđenici su nakon ovakve kazne često gubili društveni ugled i više nisu mogli normalno sudjelovati u životu zajednice. Zanimljivo je da su ovakvi stupovi bili uobičajeni u gradovima na Jadranu, a najpoznatiji primjerci, osim ovog zadarskog, nalaze se u Saležu kod Buzeta i nekada su postojali na Trgu sv. Marka u Zagrebu. Na stupu su, osim natpisa, uklesani i motivi lavljih glava, tipični za to doba. Iako je sam stup preživio stoljeća, okolne zgrade su se mijenjale ili nestale. U 20. stoljeću stup je obnovljen i danas je nezaobilazna točka za posjetitelje, ali i podsjetnik na to kako su se nekad provodile kazne i održavao red. Jedna zanimljiva činjenica: izraz “staviti na stup srama”, koji se i danas koristi kad želimo nekoga javno osramotiti, upravo potječe od ove srednjovjekovne prakse – tada je to bila službena kazna, a ne samo metafora. Iako je danas teško zamisliti takav način kažnjavanja, stup srama pokazuje koliko je važno bilo javno poštivanje zakona i kako su zajednice kroz povijest nastojale održati red i disciplinu.





#4
Crkva sv. Donata
Crkva sv. Donata u Zadru jedna je od najprepoznatljivijih građevina ne samo u Zadru, već i u cijeloj Hrvatskoj. Nalazi se u samom srcu stare gradske jezgre, na poluotoku, točno na ostacima najvećeg rimskog foruma na istočnoj obali Jadrana. Upravo zbog toga, u njezinim temeljima i zidovima ugrađeni su dijelovi antičkih stupova, vijenaca i žrtvenika, a neki od njih nose natpise posvećene rimskim božanstvima poput Junone. Crkva je sagrađena u 9. stoljeću, a njezin kružni tlocrt s dvostrukim prstenom čini je jedinstvenom u Hrvatskoj i vrlo rijetkom u Europi. Visoka je 27, a široka 22 metra, što je čini impozantnom građevinom za to doba. Prvotno je bila posvećena Svetom Trojstvu, a tek od 15. stoljeća nosi ime po biskupu Donatu, koji je prema predaji bio najzaslužniji za njezinu izgradnju. Zanimljivo, crkva se prvi put spominje u 10. stoljeću u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju državom". Kroz povijest crkva je mijenjala funkcije: od sakralnog prostora, preko skladišta i kovnice novca u vrijeme Mletačke Republike, do arheološkog muzeja od kraja 19. stoljeća do 1954. godine. Od tada je poznata kao koncertna dvorana, prvenstveno zbog svoje iznimne akustike. U njoj se od 1960. održava međunarodni festival "Glazbene večeri u sv. Donatu", koji okuplja vrhunske glazbenike iz Hrvatske i svijeta, a program obuhvaća srednjovjekovnu, renesansnu, baroknu i suvremenu glazbu. Ove godine festival slavi 65. izdanje i donosi raznolike glazbene stilove, od klasične glazbe do jazza i multimedijalnih nastupa. Još nekoliko korisnih detalja: crkva danas više nema sakralnu funkciju, a mise se u njoj ne održavaju već više od 250 godina. Nije pod nadležnošću Zadarske nadbiskupije, već je muzejski prostor kojim upravlja zadarski Arheološki muzej. U unutrašnjosti se nalaze tri ulaza i galerija na prvom katu, a tijekom obnove u 18. stoljeću dodani su prozori na katu i uklonjen je dio prigrađenih prostora. Crkva sv. Donata preživjela je i savezničko bombardiranje u Drugom svjetskom ratu, dok su mnogi drugi zadarski spomenici tada uništeni. Danas je nezaobilazna atrakcija za sve koji žele upoznati povijest i kulturu Zadra, a uz pomoć virtualne šetnje moguće je doživjeti kako je izgledala u različitim povijesnim razdobljima.


#5
Katedrala sv. Stošije (Anastazije)
Katedrala sv. Stošije, koja se nalazi tik uz vas na Trgu sv. Stošije, nije samo najveća crkva u Dalmaciji, već i pravo povijesno čudo koje je preživjelo stoljeća promjena i razaranja. Ime je dobila po ranokršćanskoj mučenici Anastaziji, poznatoj kao Stošija, čije se relikvije čuvaju u sarkofagu na oltaru u sjevernoj apsidi katedrale. Zanimljivo je da je upravo zadarski biskup Donat početkom 9. stoljeća donio njezine relikvije iz Carigrada, što je bio povod da crkva dobije njezino ime. Iako se o životu sv. Stošije zna malo, poznato je da je bila žrtva progona kršćana pod carem Dioklecijanom. Legenda kaže da je bila iz Zadra i da je zbog vjere podnijela mučeništvo, a njezina priča i danas inspirira mnoge vjernike i posjetitelje. Katedrala kakvu danas vidimo počela se graditi u 12. stoljeću na temeljima još starije crkve iz 5. stoljeća. Njezina gradnja i dogradnja trajale su kroz 12. i 13. stoljeće, a osobito je bila obnovljena nakon što je teško stradala u križarskoj opsadi Zadra 1202. godine. Zanimljivo, prema nekim povijesnim izvorima, produženje katedrale nije bilo isključivo zbog oštećenja, već i zbog želje da se sakralni prostor dodatno proširi i obogati, što je bio rijedak slučaj u to vrijeme. Fasada katedrale jednostavna je, ali moćna, s portalom bogato ukrašenim reljefima. Na glavnom portalu nalazi se gotički reljef Bogorodice s Djetetom iz 1324. godine, a uz nju su prikazani i sv. Stošija te sv. Krševan. Posebnost pročelja su figure lava i bika na rubovima, simboli evanđelista Marka i Luke, što ovu katedralu čini jedinstvenom u Dalmaciji. Unutrašnjost je podijeljena u tri broda, a iznad bočnih brodova nalazi se galerija, što je rijetkost među crkvama tog doba – jedna od galerija čak je otvorena prema vanjskoj fasadi, što dodatno naglašava bogatstvo arhitektonskog izraza[6](https://ika.hkm.hr/novosti/predstavljen-drugi-svezak-rasprave-o-povijesti-katedrale-monografije-o-katedrali-sv-stosije-u-zadru/). Ispod prezbiterija smještena je kripta – podzemna crkva s relikvijama sv. Stošije, a u južnoj lađi nalazi se ulaz u sakristiju, nekadašnju kapelu sv. Barbare, gdje se i danas može vidjeti podni mozaik iz 5. stoljeća. Još jedna zanimljivost: zvonik katedrale građen je u dva navrata, u 15. i 19. stoljeću, i to većinom u neoromaničkom stilu. Katedrala nije samo vjersko središte, već i mjesto bogate kulturne baštine, s brojnim oltarima, freskama i povijesnim natpisima uklesanim u kamen koji svjedoče o burnoj prošlosti Zadra. Ako ste mislili da ste sve vidjeli, znajte da se u katedrali nalazi i osmerokutni krsni zdenac iz 12. stoljeća, a krstionica je obnovljena tek 1989. nakon što je bila oštećena u Drugom svjetskom ratu.

#6
Nadbiskupska palača
Ova zgrada je kroz povijest bila sjedište zadarske nadbiskupije, a njezina izgradnja započela je u 13. stoljeću, u razdoblju kada je Zadar bio jedan od važnijih gradova na istočnoj obali Jadrana. Palača je u to doba služila kao rezidencija zadarskih nadbiskupa, koji su u tom periodu imali velik utjecaj na religijski i politički život regije. Nadbiskupska palača danas predstavlja spoj različitih arhitektonskih stilova, s dominantnim utjecajem srednjovjekovne, renesansne i barokne arhitekture. Originalna struktura palače iz 13. stoljeća bila je znatno skromnija u odnosu na današnji izgled, a tijekom vremena proširivana je i obnavljana. Najveće promjene dogodile su se tijekom 16. i 17. stoljeća, kada su se dodali novi arhitektonski elementi, uključujući renesansne i barokne detalje. Jedan od najvažnijih dijelova palače je atrij, koji je karakterističan za arhitekturu tog razdoblja. Ispod palače nalazi se i prostor s kapelama, koje su korištene za vjerske obrede, a u samoj zgradi nalaze se brojne sobe koje su služile za administrativne i vjerske funkcije. Palača je imala i značajnu ulogu u vođenju crkvenih poslova, jer su se tu donosile mnoge odluke vezane uz vjerske i političke aktivnosti u Dalmaciji. Danas je palača uglavnom korištena za administrativne potrebe zadarske nadbiskupije, a u njoj se povremeno održavaju kulturni događaji i izložbe. Zgrada nije otvorena za svakodnevne posjetitelje, ali je dijelom palače moguće posjetiti, osobito atrij, koji se koristi za različite kulturne manifestacije.

#7
Kalelarga (Široka ulica)
Kalelarga je najpoznatija ulica u Zadru i smatra se glavnom prometnicom unutar starog grada. Ime dolazi od latinske riječi *callis* (ulica) i staroslavenskog *larga* (duga), što znači "duga ulica". Ova ulica proteže se od istočnih vrata prema moru, kroz povijest je bila centar života grada, a danas je jedan od najpoznatijih dijelova Zadra. U prošlim vremenima, kad su mnoge ulice u starom Zadru bile uske i zbijene, Kalelarga je bila relativno šira u usporedbi s njima. Iako danas možda ne izgleda "široko" u modernom smislu, u kontekstu srednjovjekovnih i ranijih vremena, bila je dovoljno široka da omogući lakše kretanje ljudi i konjskih zaprega. Zbog toga je Kalelarga dobila nadimak "Široka ulica". Kalelarga je postojala još u rimskom razdoblju, kada je Zadar bio važan rimski grad, a ulica je tada povezivala rimski forum s gradskim vratima. Tokom povijesti, ulica je bila središte zbivanja. Danas, Kalelarga zadržava svoj status kao centar društvenog života u Zadru. Ulica je popločana kamenom, s brojnim zgradama koje datiraju iz različitih povijesnih razdoblja, od rimskog do venecijanskog. Mnoge zgrade duž Kalelarge izgrađene su u romaničkom, gotičkom i baroknom stilu. Uz Kalelargu se nalaze palače, crkve i trgovine, a među najpoznatijim građevinama koje možete vidjeti na ovom putu su crkva sv. Donata, zvonik crkve sv. Marije, i brojne renesansne i barokne palače. U prošlim vremenima, Kalelarga je bila glavna trgovačka ulica Zadra. Trgovci su nudili različite proizvode, od hrane i začina do tkanina i umjetnina, a ulica je bila živo tržište. Ovdje su se okupljali ljudi svih društvenih slojeva, od plemića do običnih građana. Danas, Kalelarga je i dalje glavno prometno središte starog grada, no zbog svojih kulturnih i povijesnih vrijednosti postala je i popularno odredište za turiste. Ulica je i danas živahno mjesto, okružena trgovinama, restoranima, kafićima i buticima, a često se na njoj održavaju kulturni događaji, koncerti i manifestacije, uključujući i popularne zadarske ljetne festivale.
#8
Trg tri bunara
Mjesto na kojem se sada nalazite dobilo je ime po svojim drevnim bunarima, to jest tri kamena bunara koji se nalaze na tom prostoru, a koji su služili kao glavni izvor pitke vode za Zadar tijekom srednjeg vijeka. Trg je nastao tijekom 16. stoljeća, a bunari su izgrađeni u venecijanskom periodu, kada su vladavina Mletačke Republike i njezina infrastruktura ostavili snažan trag na Zadru. Iako su bunari bili izvor vode za grad, njihova funkcija bila je mnogo šira. Osim što su služili za svakodnevne potrebe, oni su bili i mjesto okupljanja lokalnog stanovništva, a u srednjem vijeku postali su simbol povezanosti grada i njegove sposobnosti da se nosi s izazovima života na moru. Bunari na Trgu Tri bunara su kružnog oblika, izrađeni od kamena i urezani u tlo, a dubina im je varirala, ovisno o potrebama zajednice. Trg Tri bunara je i danas živahno mjesto, iako se funkcija bunara značajno promijenila. Osim što je povijesno važan, trg danas služi i kao mjesto za opuštanje, gdje posjetitelji mogu uživati u mirnom okruženju, okruženi kamenim zdanjima i lokalnim biljem. S obzirom na to da se nalazi u blizini nekih od najstarijih dijelova grada, trg je također popularna destinacija za fotografe i ljubitelje arhitekture.

#9
Crkva sv. Krševana
Crkva sv. Krševana nalazi se u samom srcu Zadra i njezina priča počinje još u 10. stoljeću, na mjestu gdje je nekad bio rimski emporij. Iako je današnji izgled dobila 1175. godine, kada ju je posvetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije, crkva je zapravo jedini preostali dio nekadašnjeg velikog benediktinskog samostana, najstarijeg takvog u Hrvatskoj, koji se prvi put spominje još 918. godine. Zanimljivo je da je samostan tijekom stoljeća bio toliko važan da je dobivao posjede od kraljeva, a u njemu je djelovao skriptorij iz kojeg su izlazili važni dokumenti i knjige za cijelu regiju. Crkva je trobrodna bazilika s tri polukružne apside i tipična je predstavnica romaničke arhitekture, ali kroz vrijeme je upijala i gotičke te barokne elemente, što se vidi u detaljima interijera i freskama. Zvonik crkve, iako danas prepoznatljiv simbol Zadra, nikada nije dovršen – gradnja je započela 1485., a zaustavljena 1546. godine, pa je ostao “nedovršen” svjedok burne povijesti grada. Sveti Krševan, kojem je crkva posvećena, bio je rimski vitez i plemić iz 3. stoljeća, poznat po tome što je odbio Dioklecijanovu ponudu visokog položaja i ostao vjeran kršćanstvu, zbog čega je pogubljen – legenda kaže da mu je odrubljena glava, a tijelo bačeno u more. Prema predaji, njegovo tijelo je čudom pronađeno i preneseno iz Akvileje u Zadar, gdje je postao jedan od glavnih zaštitnika grada. Njegov lik se danas nalazi na grbu, zastavi i brojnim zadarskim spomenicima, a Zadrani ga često zamišljaju kao viteza na konju s križem. Jedan od najzanimljivijih detalja je da je u crkvi sv. Krševana potajno bila zakopana i Elizabeta Kotromanić, hrvatsko-ugarska kraljica udovica, nakon što je ubijena 1387. godine – njezino tijelo je tu ostalo tri godine prije nego što je preneseno u Mađarsku. Osim toga, crkva je kroz povijest više puta bila oštećena, osobito u Drugom svjetskom ratu, ali je uvijek obnavljana i danas čuva vrijedne umjetnine, freske i kipove iz različitih razdoblja. Iako nije toliko poznata kao crkva sv. Donata, posjet crkvi sv. Krševana pruža poseban doživljaj – ovdje možete osjetiti povijest Zadra na autentičan i miran način, istražujući jedan od najstarijih sakralnih prostora na Jadranu. I još nešto: prema nekim tumačenjima, prozor u južnoj apsidi crkve bio je tako postavljen da sunčeva svjetlost na poseban način obasja kapelu baš na dan proslave sv. Krševana, što pokazuje koliko su srednjovjekovni graditelji pazili na detalje.


#10
Benediktinski samostan sv. Marije
Osnovan u ranom srednjem vijeku, točnije u 11. stoljeću, samostan sv. Marije bio je centar benediktinske monaške zajednice. Samostan je posvećen majci Isusa Krista, i bio je pod zaštitom benediktinskog reda, koji je poznat po svom posvećivanju molitvi, radu i učenju. Benediktinski red imao je veliki utjecaj na širenje kršćanske kulture u srednjem vijeku, a Zadar je bio važan centar za razvoj tog reda na istočnoj obali Jadrana. Samostan sv. Marije bio je mjesto duhovnosti i obrazovanja, a uz to je imao značajnu ulogu u očuvanju i prijenosu znanja, jer su monasi često kopirali i prevodili vjerske i svjetovne spise. Kroz povijest, samostan je nekoliko puta bio oštećen i obnavljan, posebno nakon napada i potresa, ali je zadržao svoju duhovnu i kulturnu važnost. Ova zgrada je bila mjesto meditacije i molitve, ali je također imala i druge funkcije, uključujući gospodarsku i obrazovnu. Danas je samostan sv. Marije poznat i po svojoj predivnoj arhitekturi. Iako je veliki dio samostanskog kompleksa uništen tijekom vremena, preživjeli dijelovi, poput crkve i klaustra, predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu Zadra. Unutar samostana, posjetitelji mogu razgledati neke od najstarijih dijelova grada, uključujući sačuvane freske i druge vjerske artefakte, koji svjedoče o njegovoj bogatoj povijesti. Samostan sv. Marije također je poznat po svojoj povezanosti s povijesnim osobama i događajima, a i danas, unatoč promjenama kroz stoljeća, ima značajnu ulogu u kulturnom životu Zadra. Iako više nije aktivan u istom smislu kao u prošlim vremenima, samostan i dalje predstavlja važno svetište i mjesto za refleksiju, a njegova povijest i baština živjeli su kroz mnoge generacije.
#11
Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU)
Ova izložba pored koje se sad nalazite je rezultat suradnje između Zadarske nadbiskupije, Grada Zadra, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te benediktinki sv. Marije. Nadbiskupija upravlja izložbom putem imenovanog ravnatelja, dok su benediktinke odgovorne za vođenje i održavanje izložbe prema internim pravilnicima. Izložba donosi bogatu kolekciju sakralnih umjetnina, uključujući zlatne i srebrne predmete koji su dio kulturne baštine Zadra, a koji su kroz povijest imali važnu ulogu u vjerskom životu i ceremonijama. Izložba je posvećena predstavljanju vrsnih radova zlatarske i srebrne umjetnosti, koji su nastali od srednjeg vijeka pa sve do modernih vremena. Među izloženim predmetima nalaze se relikvijari, kaleži, monstrance, krunice i drugi liturgijski predmeti, a svaki od njih priča svoju jedinstvenu priču o zadarskoj tradiciji i kulturnom naslijeđu. Predmeti su često bili darovani crkvama ili izrađivani za specifične vjerske prigode, a njihova izrada često je bila povjerena majstorima iz venecijanske radionice, što im daje poseban povijesni i umjetnički značaj. Svi ovi predmeti svjedoče o bogatstvu Zadra kao važnog vjerskog centra u srednjem i novom vijeku. Zlatarska i srebrna umjetnost bili su važni elementi u liturgiji i služili su kao simboli božanske moći. Bogatstvo i vještina u izradi ovih predmeta također odražavaju visoki kulturni i umjetnički standardi koji su postojali u Zadar tijekom tih razdoblja. Stalna izložba crkvene umjetnosti „Zlato i srebro Zadra“ (SICU) otvorena je za sve posjetitelje. Izložba je smještena u crkvi sv. Marije u Zadru.
#12
Crkva sv. Mihovila
Crkva sv. Mihovila u Zadru prvi put se spominje 1150. godine i od tada je bila jedno od glavnih mjesta okupljanja vjernika u gradu. Iako je kroz stoljeća više puta obnavljana, sačuvala je svoj prepoznatljiv romanički izgled i jednostavnost, što je rijetkost među zadarskim crkvama. Zanimljivo je da su tijekom posljednje obnove otkrivene freske iz 15. stoljeća, što je važno otkriće jer se dugo smatralo da u Dalmaciji nema mnogo crkava s očuvanim zidnim slikama iz tog razdoblja. Crkva je posvećena arkanđelu Mihovilu, zaštitniku grada, koji je u kršćanskoj tradiciji poznat kao borac protiv zla i zaštitnik nevinih. Njegov lik često se može vidjeti na fasadi crkve, obično prikazan s mačem i u pobjedničkoj pozi. Upravo ta simbolika privlačila je pažnju vjernika i prolaznika kroz povijest. Tijekom srednjeg vijeka, crkva sv. Mihovila bila je župna crkva i sjedište brojnih bratovština, poput Bratovštine Gospe od Sniga. Zbog svoje pozicije na uzvisini, pružala je izvanredan pogled na grad, a služila je i kao važan orijentir. U crkvi se nalazi veliko slikano raspelo iz 13. stoljeća, jedno od najvrjednijih umjetničkih djela u Zadru, koje je uzorak hrvatskog zavjetnog križa Krista raspetoga. Zanimljivo je da je crkva kroz povijest bila poznata i kao “ispovjedaonica grada” jer su redovnici franjevci trećoredci glagoljaši stalno bili dostupni za ispovijed vjernika. Danas je to najveća ispovjedaonica Zadarske nadbiskupije. Unatoč brojnim restauracijama, crkva je ostala značajna kulturna i vjerska točka. Unutrašnjost crkve prikazuje sve povijesne umjetničke stilove koji su se izmjenjivali kroz stoljeća – od romaničkih linija, preko gotičkih i baroknih prozora, do neogotičkih detalja koji su danas vidljivi. Tijekom obnove pronađeno je čak 19 različitih otvora u zidovima, što svjedoči o brojnim dogradnjama i promjenama kroz povijest.




#13
Crkva sv. Frane
Dok stojite u crkvi sv. Frane, okruženi stoljetnim kamenim zidovima i umjetničkim detaljima. Ova gotička crkva i samostan, podignuti u 13. stoljeću, nisu samo arhitektonski spomenici – oni su svjedoci važnih događaja i života generacija koje su oblikovale Zadar i širu regiju. Crkvu je oko 1221. godine podignuo franjevački red, a 1282. godine posvetio ju je zadarski nadbiskup Lovro Periandar. Od samih početaka imala je status bazilike, što je za to vrijeme bilo rijetko i značajno. Arhitektura crkve sv. Frane karakteristična je za redovničke gotičke crkve – jednobrodni prostor s malo podignutim svetištem. Tijekom stoljeća crkva je doživjela promjene, ali su se sačuvali značajni elementi srednjovjekovne umjetnosti i arhitekture. Iza glavnog oltara nalazi se nekadašnje svetište s korskim sjedalima ukrašenim bogatim rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz 1394. godine, rad Giacoma da Borga iz Sansepolcra. Posebno povijesno značenje ima sakristija, u kojoj je 1358. godine potpisan Zadarski mir između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca. Tim je mirom Mletačka Republika odustala od svojih pretenzija na Dalmaciju, što je imalo veliki utjecaj na povijest regije. U sklopu samostana nalazi se renesansni klaustar iz 1556. godine, poznat po bogatoj biblioteci i umjetničkoj zbirci. Među vrijednim eksponatima u riznici ističe se slikano raspelo iz 12. stoljeća. Samostan je kroz povijest bio važno duhovno središte, a u njemu je djelovalo Visoko franjevačko učilište. Također, ovdje je svoju prvu redovničku formaciju dobio Blaženi Jakov Zadranin, poznat po svojoj svetosti. Samostan i crkva smješteni su na zapadnom dijelu zadarskog poluotoka, u blizini Morskih orgulja i rive, te su kroz povijest igrali važnu ulogu u vjerskom i društvenom životu grada. Tijekom austrijske vladavine dio zidina oko samostana je srušen zbog izgradnje prometnica, što je promijenilo izgled kompleksa. Prema legendi, samostan je dobio zemljište zahvaljujući čudu koje je sveti Franjo Asiški učinio u Zadru, gdje je navodno izliječio opaticu benediktinki. Ta priča dodatno ističe važnost ovog mjesta u povijesti franjevačkog reda.
#14
Trg Petra Preradovića
Trg u vašoj blizini poznat je i kao Cvjetni trg te je posvećen Petru Preradoviću, hrvatskom pjesniku i pripadniku ilirskog pokreta. Rođen 1818. u Grabrovnici, Preradović je bio vojni časnik u Austro-Ugarskoj monarhiji, no najviše je ostao upamćen po svom književnom doprinosu hrvatskom narodnom preporodu. Pisao je domoljubne i refleksivne pjesme koje su promovirale ideje jezičnog, kulturnog i nacionalnog buđenja. Njegova poznata djela postala su sastavni dio hrvatske književne baštine. Zbog tog doprinosa, njegovo ime nose brojni javni prostori diljem Hrvatske, uključujući i ovaj zadarski trg. Sam trg je relativno skromnih dimenzija i urbanistički je smješten između stambenih zgrada, što mu daje intimniji karakter u odnosu na veće gradske trgove. Iako nije prepoznatljiv po monumentalnim spomenicima ili arhitektonskim znamenitostima, Trg Petra Preradovića ima svoju ulogu u svakodnevnom životu grada, služeći kao prostor za kratke susrete, prolaznike i lokalne događaje.
#15
Crkva Gospe od Zdravlja
Crkva Gospe od Zdravlja u Zadru izgrađena je u 17. stoljeću, tijekom baroknog razdoblja. Posvećena je Gospi od Zdravlja, zaštitnici zdravlja i obitelji. Izgradnja je počela 1629. godine na inicijativu zadarskih građana koji su željeli mjesto za molitvu, posebno zbog čestih epidemija kuge. Zdravlje je tada bilo glavna tema jer su bolesti poput kuge često odnosile živote, a vjera u zaštitu bila je snažna. Crkva ima barokni arhitektonski stil s bogatim ukrasima, freskama i skulpturama. Iako nije velika, unutrašnjost je ukrašena vrijednim umjetninama, uključujući barokni oltar s kipom Gospe od Zdravlja. Unutra se nalaze zlatni detalji i vitraji, a oltar i relikvije pokazuju pobožnost Zadrana i tradiciju molitvi za zdravlje. Zanimljivo je da se iznad glavnog oltara nekad čuvala slika Gospe od Kaštela iz 1447. godine, djelo Blaža Zadranina. Danas je original u zbirci crkvene umjetnosti, a u crkvi je kopija. Crkva je teško oštećena u Drugom svjetskom ratu, ali je obnovljena 1990. godine prema izvornim nacrtima. Godine 1752. u Zadru je izbio veliki požar, a građani su se tada molili Gospi od Zdravlja. Prema predaji, požar je prestao, pa se svake godine 21. studenoga održava procesija i dijele fritule. U crkvi je tri godine misu služio sveti Leopold Bogdan Mandić.
#16
Crkva sv. Dominika
Nalazite se ispred jedne od najstarijih gotičkih građevina u Dalmaciji. Crkva i samostan osnovani su 1221. godine, samo nekoliko godina nakon što je dominikanski red priznat. Prema predaji, osnutak samostana potaknuo je sam sv. Dominik tijekom svog putovanja kroz Italiju i Dalmaciju. Arhitektura crkve jednostavna je i funkcionalna, što odgovara skromnosti dominikanskog reda. Građena je u stilu rane gotike, s pravokutnim tlocrtom i bez raskošne dekoracije. Pročelje je ravno, bez istaknutih ukrasa, a iznad ulaza nalazi se jednostavni kameni okvir s lunetom. Posebnu pozornost privlači zvonik, koji je kroz povijest više puta pregrađivan. Unutrašnjost crkve jednobrodna je, s izraženim prezbiterijem i nekoliko bočnih kapela. U prostoru se mogu vidjeti fragmenti fresaka iz 14. stoljeća, koji svjedoče o ranijem ciklusu oslikavanja zidova. Glavni oltar uređen je jednostavno, s dominikanskim križem i reljefima svetaca reda. Crkva sv. Dominika značajna je i zbog svoje povijesne uloge. U njoj je 1358. godine potpisan Zadarski mir između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I., kojim je okončana mletačka vlast nad dijelom istočne obale Jadrana. Taj događaj označio je prijelomni trenutak u regionalnoj povijesti i potvrđuje važnost ovog mjesta ne samo u vjerskom, već i političkom životu srednjovjekovnog Zadra. Danas crkva i samostan pripadaju dominikanskoj zajednici te su otvoreni za posjetitelje, vjernike i istraživače koji žele upoznati jednu od najdugovječnijih redovničkih tradicija u Zadru.


#17
Riva (Obala kralja Petra Krešimira IV.)
Nalazite se na Zadarskoj rivi, službeno nazvanoj Obala kralja Petra Krešimira IV. Ovo je šetalište koje prati jugozapadni rub stare jezgre Zadra i nezaobilazno je mjesto za svakoga tko dođe u grad. Riva povezuje grad s morem i otvara pogled prema Zadarskom kanalu, a na horizontu se jasno vide otoci Ugljan i Pašman. Kroz povijest, riva je mijenjala svoju ulogu. U doba Mlečana, ovdje su bili obrambeni zidovi koji su štitili grad. Ti su zidovi srušeni u 19. stoljeću, što je omogućilo da prostor postane otvoren prema moru, baš onako kako ga danas poznajemo. Nakon Drugog svjetskog rata, riva je obnovljena, a pri obnovi se pazilo da se sačuva povijesni izgled i povezanost stare jezgre s morem. Današnji izgled rive oblikovan je početkom 20. stoljeća, za vrijeme Austro-Ugarske. Tada su izgrađeni obalni zid, posađeni borovi i postavljene prve klupe. Riva je tako postala mjesto za šetnju i druženje, i s vremenom je prerasla u središte gradskog života. Na južnom dijelu rive nalaze se Morske orgulje, jedinstveni instrument koji svira pod utjecajem valova. Odmah pokraj njih je Pozdrav Suncu, instalacija koja svjetlosnim efektima prati zalazak sunca. Zanimljivo je da je Alfred Hitchcock, prilikom svog boravka u Zadru, izjavio kako je upravo ovdje vidio najljepši zalazak sunca na svijetu. Zadarska riva je prostor u kojem se povijest i suvremenost svakodnevno susreću, čineći je nezaobilaznom točkom svakog posjeta gradu.

#18
Gradska luka
Nalazite se na mjestu koje je kroz povijest bilo ključna točka za trgovinu, pomorski promet i povezivanje s Jadranskim otocima. Zadar, zahvaljujući svom strateškom položaju, ima dugu pomorsku tradiciju. Luka je već u antičko doba bila važno središte za brodove koji su povezivali Zadar s Rimom, venecijanskim teritorijem i drugim dijelovima Mediterana. Tijekom Mletačke Republike u 15. stoljeću, luka je proširena i modernizirana, postajući središte pomorskog prometa pod Mlečanima. Za vrijeme mletačke vlasti, Zadar je bio ključna luka u obrani istočne obale Jadrana. U 19. stoljeću, pod vlašću Austrije, luka je nastavila rasti i razvijati se, postajući važnim prometnim čvorištem. Tada su izgrađeni objekti za prihvat brodova, a grad se širio prema obali. Nakon Drugog svjetskog rata, luka je bila obnovljena zbog velikih ratnih oštećenja, a do 1970-ih godina počela je doživljavati modernizaciju infrastrukture, koja je omogućila brži protok putnika i tereta. Danas je gradska luka Jazine uglavnom usmjerena na lokalni putnički promet. Sa obale možete vidjeti brodove koji povezuju Zadar sa zadarskim otocima poput Ugljana, Pašmana, Rava i Ista. Osim toga, luka prihvaća i turističke brodove, te ribarske i privatne jahte. Za razliku od prošlih vremena, kada je bila pretežito teretna luka, danas služi gotovo isključivo za putnički promet. Pored ove moderne funkcije, luka Zadar povezana je i s trajektnom lukom Gaženica, koja prihvaća međunarodne trajekte, a autobusni kolodvor u neposrednoj blizini čini ovu lokaciju još važnijom u međugradskom i međunarodnom prijevozu. Sama luka smještena je uz Liburnsku obalu, a moderna marina i pristaništa čine je središtem kako za lokalne otočane, tako i za brojne turiste koji posjećuju Zadar.


#19
Morska vrata (Porta Marina)
Sad se nalazite pored Morskih vrata, također poznatih kao Porta Marina. Ona su bila glavni ulaz u grad za pomorski promet, što je u to vrijeme bilo ključno za trgovinu i komunikaciju. Izgrađena su 1573. godine tijekom mletačke vladavine kao dio obrambenog sustava Zadra, s ciljem zaštite grada od pomorskih prijetnji i neprijateljskih brodova. Morska vrata su bila simbol snage Zadra kao pomorske tvrđave na Jadranu. Arhitektonski, vrata su jednostavna, ali impozantna. Sastoje se od velikog luka kroz koji su prolazili brodovi, a na vanjskoj strani vrata ukrašena su mletačkim grbom, krilatim lavom sv. Marka, simbolom Mletačke Republike koja je vladala Zadrom u to doba. Unutar luka nalazi se ploča s reljefom sv. Krševana, zaštitnika Zadra, prikazanog u junačkom izdanju. Iznad ovog reljefa nalazi se ploča koja slavi pobjedu Zadra protiv Osmanskog Carstva u bitci kod Lepanta 1571. godine, koja je bila ključna za jačanje mletačke vlasti na Jadranu. Tijekom vremena, Morska vrata su pretrpjela različite promjene. U 19. i 20. stoljeću, kroz vrata su prošli mnogi povijesni događaji, a vrata su postepeno gubila svoju prvobitnu funkciju. Danas, Morska vrata su značajan kulturni spomenik. Uz vrata se nalaze i ostaci mletačkih bedema, koji su nekoć štitili grad. Iako su izgubila svoju prvobitnu funkciju, vrata i dalje privlače posjetitelje koji žele osjetiti povijest Zadra ili uživati u pogledu na more i grad.
#20
Crkva sv. Nikole
Nalazite se pred crkvom koja je izgrađena u 13. stoljeću, a posvećena je sv. Nikoli, zaštitniku pomoraca i trgovaca, koji je bio izuzetno poštovan u srednjovjekovnom pomorskom svijetu. Ovaj primjerak romaničke arhitekture ima jednostavan, ali moćan izgled, sa zvonikom koji se uzdiže iznad grada. Prvobitna gradnja crkve započela je u 1225. godini, kada je dominikanski red odlučio podići svoj samostan i crkvu posvećenu sv. Nikoli, u vrijeme kad su dominikanci postali važni na istočnoj jadranskoj obali. Zadar je tada bio pod utjecajem Mletačke Republike, a crkva je služila i kao centar duhovnog života grada. Kroz stoljeća, crkva sv. Nikole prošla je kroz brojne obnove i preuređenja. U 16. stoljeću, tijekom renesansne obnove, dodani su novi kipovi i oltari, a crkva je obogaćena umjetničkim djelima iz tog razdoblja. Unutrašnjost crkve danas je ukrašena baroknim detaljima, a među najvrednijim umjetničkim djelima je i slika sv. Nikole, koja datira iz 14. stoljeća. Crkva sv. Nikole također je tijekom Venecijanske vlasti bila važna točka za duhovni život grada, posebno za pomorce koji su je smatrali zaštitnikom na svojim putovanjima. Kroz stoljeća, crkva je bila mjesto održavanja misnih službi, ali i važna kulturna točka za Zadar, koji je u to vrijeme bio ključno pomorsko središte. Danas crkva sv. Nikole nije samo vjerski objekt, već i kulturno i povijesno naslijeđe, te je otvorena za posjetitelje koji žele saznati više o povijesti Zadra, renesansnoj arhitekturi te važnosti dominikanskog reda.






#21
Morske orgulje
Morske orgulje u Zadru su instalacija koja koristi valove mora za stvaranje zvukova. Osmislio ih je arhitekt Nikola Bašić 2005. godine, a danas su jedno od najprepoznatljivijih mjesta u Zadru. Orgulje se sastoje od kamenih ploča s otvorima i niza podvodnih cijevi različitih duljina i širina, smještenih u tri reda ispod rive. Kad valovi udare u obalu, voda i zrak prolaze kroz te cijevi i proizvode tonove. Zvuk se mijenja ovisno o veličini i snazi valova, pa je svaki put drugačiji. Veći valovi donose dublje i jače tonove, a manji valovi tiše zvukove. Šetajući rivom, možeš čuti kako se iz otvora u kamenim pločama širi glazba koju stvara samo more. Ova instalacija je spoj arhitekture, tehnologije i prirode, a Zadar je zbog nje poznat i izvan Hrvatske. Orgulje su 2006. godine osvojile Europsku nagradu za urbani javni prostor. Odmah pored njih nalazi se i Pozdrav Suncu, još jedna zanimljiva instalacija koja koristi solarne panele za svjetlosne efekte nakon zalaska sunca. Ako te zanimaju jedinstveni instrumenti i posebna mjesta u hrvatskim gradovima, Morske orgulje su odličan primjer spoja inovacije i lokalnog identiteta.




#22
Pozdrav Suncu
Pozdrav Suncu u Zadru je instalacija koja odmah privlači pažnju svojim velikim krugom od solarnih panela, postavljenih tik uz Morske orgulje. Osmislio ju je Nikola Bašić 2008. godine, a krug ima promjer oko 22 metra. Tijekom dana paneli prikupljaju sunčevu energiju, a čim padne mrak, instalacija počinje svijetliti raznim bojama koje se mijenjaju u skladu sa zalaskom sunca. Zanimljivo je da svaka večer izgleda drukčije jer svjetlosni efekti ovise o vremenskim uvjetima. Pozdrav Suncu nije samo za gledanje – ima i simboličko značenje jer povezuje čovjeka, prirodu i tehnologiju. Alfred Hitchcock je zadarski zalazak sunca proglasio najljepšim na svijetu, što dodatno privlači posjetitelje. Još jedna zanimljivost: svjetlosni doživljaj Pozdrava Suncu možeš pratiti dok u isto vrijeme slušaš zvukove Morskih orgulja, jer su instalacije povezane. Oko kruga je popločana šetnica gdje se ljudi često okupljaju, druže i fotografiraju. Zadar je zbog ovakvih projekata postao poznat po inovativnom spoju prirode i suvremene umjetnosti.
#23
Muzej antičkog stakla
Muzej ispred Vas posjetiteljima nudi jedinstvenu priliku da se upoznaju s poviješću i tehnologijom izrade staklenih predmeta kroz stoljeća. Ovaj muzejski kompleks, osnovan 2009. godine, jedinstven je u Hrvatskoj i jedno od rijetkih mjesta u Europi posvećenih isključivo antičkom staklu. Smješten je u palači Milesi, zgradi iz 18. stoljeća, koja je pažljivo obnovljena kako bi se sačuvala povijesna baština. Muzej sadrži bogatu zbirku staklenih artefakata koja datira iz rimskog razdoblja i drugih antickih civilizacija, a kolekcija uključuje predmete poput staklenih boca, posuda, ukrasnih predmeta i staklenih figura. Zadar je bio značajno trgovačko i pomorsko središte i zahvaljujući svojoj blizini sredozemnih trgovinskih ruta, stakleni predmeti su dolazili i odlazili kroz ovaj grad. Iako je staklo u antičkom svijetu bilo rijetko i skupo, izrada staklenih predmeta bila je sofisticirana, a stakleni radovi često su bili simbol statusa. Danas u ovom muzeju možemo vidjeti brojne predmete koji su korišteni za svakodnevne potrebe, ali i za ukrašavanje i obredne svrhe. Jedan od najpoznatijih predmeta u zbirci muzeja je zlatni stakleni reljef koji prikazuje bogove i simbole tog vremena, kao i brojne boce i zdjele koje su se koristile u ritualima. Muzej sadrži i brojne rekonstrukcije staklarskih radionica, što posjetiteljima omogućuje bolje razumijevanje procesa proizvodnje stakla u antici. Osim toga, muzejska postava nudi i interaktivne izložbe koje objašnjavaju kako su se stakleni predmeti oblikovali i ukrašavali, uključujući tehniku puhanja stakla. Dodatno, u muzeju se organiziraju i tematske izložbe koje istražuju povijest staklarstva, ne samo u Zadrskom području, nego i u širem kontekstu Sredozemlja i Rimskog Carstva. Ovaj muzejski kompleks pruža dublje razumijevanje o važnosti stakla kao materijala kroz povijest.
#24
Forum Iulium Iader
Upravo stojite na glavnom trgu tadašnjeg antičkog Zadra. Forum je izgrađen u 1. stoljeću prije Krista, za vrijeme cara Julija Cezara, i predstavljao je središnji prostor za političke, vjerske i trgovačke aktivnosti. Tijekom Rimskog Carstva Zadar je bio poznat kao Iader, a Trg je bio posvećen caru Juliju Cezaru - čije ime se očuvalo u nazivu "Iulium”. Forum Iulium Iader bio je okružen velikim javnim zgradama i monumentima. Na trgu se nalazio hram posvećen caru Augustu, jedan od najvažnijih rimskih vladara, koji je bio kultni simbol rimskog cara i carstva. Također su tu hramovi posvećeni rimskim bogovima, bazilike koje su služile kao trgovačke i pravne zgrade, te različiti spomenici koji su ukrašavali prostor. Forum je bio centar političkog života, jer su se na njemu održavali vjerski obredi, politički sastanci i trgovačke aktivnosti. Trg je bio mjesto okupljanja građana i trgovaca, ali i središte moći gdje su se donosile odluke važne za cijeli grad i regiju. Zadar je u to vrijeme bio dio Ilirske provincije, a njegov forum svjedoči o značaju grada u okviru Rimskog Carstva. Iako je Forum Iulium Iader pretrpio razaranja tijekom ranog srednjeg vijeka, a mnoge zgrade su uništene ili preoblikovane, danas se mogu vidjeti ostaci temelja tih zgrada, kao i fragmenti rimskih stupova, ukrasnih ploča i drugih predmeta koji svjedoče o nekadašnjoj veličini ovog trga. Veći broj tih predmeta izložen je u arheološkim muzeju u Zadru i na različitim arheološkim lokalitetima u gradu. Iako se konkretni raspored zgrada Foruma nije u potpunosti sačuvao, istraživanja su pomogla rekonstruirati izgled trga. Unatoč uništenju mnogih rimskih građevina tijekom Srednjeg vijeka i kasnijih perioda, grad Zadar je nastavio svoj razvoj na istom prostoru gdje je nekada bio Forum. Danas, Narodni trg predstavlja središnji dio grada, a posjetitelji mogu vidjeti ostatke rimskih temelja i drugih fragmenta, koji svjedoče o nekadašnjoj veličini Foruma i važnosti ovog prostora kroz povijest.
#25
Arsenal
Arsenal pored Vas nije samo još jedna povijesna građevina – to je mjesto koje ima više života nego što biste očekivali na prvi pogled. Smješten uz gradske zidine i šetalište Muraj, na Trgu Tri bunara, Arsenal je izgrađen u 16. stoljeću kao skladište za vojnu flotu pod mletačkom vlašću. Zanimljivo je da je proširen 1752. godine pod providurom Jeronima Marije Balbija, a taj podatak je i danas uklesan na ploči na pročelju zgrade. Kroz povijest, Arsenal je bio središte izgradnje brodova, proizvodnje oružja i opreme, ali i trgovine – sve ono što je bilo ključno za moć Venecije na Jadranu. Fasada je jednostavna, ali snažna, s velikim kamenim lukovima na nižim katovima, koji su nekad skrivali brodske dijelove i oružje. Zanimljivo je da je izvorni krov imao dva luminara ukrašena baroknim volutama, ali su oni uklonjeni u 19. stoljeću, kada je dodan današnji dvostrešni krov. Unutrašnjost Arsenala danas je potpuno drugačija od onoga što biste očekivali od stare vojne zgrade. Prostor je ogroman, s visokim stropovima i puno prirodne svjetlosti, što ga čini savršenim za koncerte, izložbe i razna događanja. Glavna dvorana je prostrana, a velika drvena vrata i prozori daju joj poseban karakter. Nakon Drugog svjetskog rata, Arsenal je mijenjao namjenu – bio je skladište, trgovina, a od 2005. godine pretvoren je u multimedijski centar. Danas je to mjesto gdje se održavaju koncerti, izložbe, kazališne predstave, vjenčanja i konferencije, a sve to na čak 1.800 kvadrata funkcionalnog prostora. Zanimljivo je da je Arsenal zamišljen kao "zatvoreni gradski trg" – mjesto susreta i druženja, baš kao što su to nekad bila gradska središta. Osim bogatog kulturnog programa, Arsenal je poznat i po svojoj gastronomskoj ponudi – ovdje možete popiti kavu, pojesti dobar obrok ili uživati u lokalnim vinima, što ga čini jednim od rijetkih mjesta u Zadru gdje možete objedovati i doživjeti koncert pod istim krovom. Ako ste u potrazi za savršenim mjestom za vjenčanje ili posebnu proslavu, Arsenal je često prvi izbor zbog jedinstvene kombinacije povijesti i modernih sadržaja. Danas Arsenal djeluje u sustavu tvrtke Ilirija d.d., jedne od najvećih turističkih kompanija u Hrvatskoj, i nezaobilazni je dio kulturnog života Zadra. Još jedna zanimljivost – Arsenal se nalazi tik uz poznate zadarske atrakcije Morske orgulje i Pozdrav Suncu, pa je idealna točka za nastavak šetnje ili večernji izlazak.



#26
Most kopno-poluotok
Most kojim trenutno koračate povezuje zadarski poluotok s kopnom i ima priču punu preokreta i zanimljivih trenutaka. Prvi stalni most izgrađen je 1928. godine za vrijeme talijanske vlasti, s ciljem povezivanja grada i olakšavanja planirane tramvajske linije prema prigradskim naseljima. Bio je širok, ukrašen raskošnom rasvjetom i željeznom ogradom, a imao je i suvremeni mehanizam za otvaranje kako bi brodovi mogli uploviti u Jazine. Most je postao središte nove, reprezentativne ulice koja je vodila od Narodnog trga, a okolna arhitektura i gradska vrata prilagođeni su njegovoj osi. Tijekom Drugog svjetskog rata, 1944. godine, most je uništen avionskom bombom. Zadrani su tada dobili privremeno rješenje – drveni pontonski most na željeznim bačvama, otvoren 1949. godine. Taj "most na bačvama" bio je izazov za prelazak po buri i valovima, ali su ga građani brzo zavoljeli. Most je svakodnevno prelazilo tisuće ljudi, a u deset godina procijenjeno je da je pređen desecima milijuna puta. Održavanje je bilo jednostavno – zamjena dasaka i bačava, a most je povremeno obnavljan i asfaltiran da bi bio sigurniji. Današnji Gradski most izgrađen je prema projektu Vojislava Draganića i svečano je otvoren 12. svibnja 1962. godine. Prilikom otvaranja, most je jedini put podignut za prolazak brodova, iako je to bila predviđena funkcija. Novi most je širok, čvrst i namijenjen prvenstveno pješacima, a ubrzo je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola Zadra.



#27
Kopnena vrata (Porta Terraferma)
Dobrodošli pred Kopnena vrata, jedno od najimpresivnijih svjedočanstava venecijanske renesansne arhitekture u Hrvatskoj. Ova vrata, poznata i kao Porta terraferma, izgrađena su 1543. godine prema projektu talijanskog arhitekta Michelea Sanmichelia, smještena su u južnom dijelu starog grada, uz obalu Foše, nekadašnje gradske luke. Izvorno su bila glavni ulaz u grad, a danas služe kao most između povijesti i svakodnevnog života Zadrana. Venecijanska vlast u Dalmaciji bila je suočena s prijetnjom osmanskih napada, pa je odlučila ojačati obrambeni sustav Zadra. Sanmicheli je, uz izgradnju novih bastiona i bedema, projektirao i Kopnena vrata kao trijumfalni ulaz u grad. Vrata su bila smještena uz već postojeći most preko Foše, što je omogućilo bolju kontrolu pristupa i povećalo sigurnost grada. Sastoje se od velikog trijumfalnog luka u sredini, namijenjenog za vozila, te dva manja luka sa strane za pješake. Na pročelju se ističu kipovi svetog Krševana, zaštitnika Zadra, te lav sv. Marka, simbol Mletačke Republike. Zanimljivo je da lav drži otvorenu knjigu, što označava da su vrata izgrađena u doba mira. Kopnena vrata nisu samo arhitektonski spomenik, već i kulturna baština. Godine 2017. uvrštena su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine kao dio obrambenih sustava Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća.

#28
Trg Pet bunara
Nalazite se na Trgu pet bunara koji možda na prvi pogled izgleda kao običan trg s nekoliko starih kamenih bunara, ali priča je ipak zanimljivija. Trg je nastao u 16. stoljeću, u vrijeme kad je grad bio pod stalnom prijetnjom osmanskih napada. Venecijanska vlast odlučila je ovo mjesto upotrijebiti kao spremište pitke vode. Uz same bunare, izgrađena je i golema podzemna cisterna, a voda se do nje dovodila s Vranskog jezera putem akvadukta - važno je napomenuti da su dijelovi tog akvadukta sačuvani i danas, te vidljivi u okolici trga. Na površini je podignuto pet ukrašenih bunara, po čemu je trg dobio ime. Iako se trg zove "pet bunara", danas su sačuvana četiri bunara. Peti bunar je nestao tijekom kasnijih intervencija. U doba opsade, kad su gradske zalihe vodom bile presudne za opstanak, Zadrani su zahvaljujući toj cisterni mogli izdržati i najduže napade bez straha od žeđi. Danas je Trg pet bunara prostor susreta i kulture. Na njemu se često održavaju umjetničke akcije, poput tradicionalnog okupljanja članova Hrvatskog likovnog društva Zadar pod nazivom "Slikari na trgu", gdje umjetnici preko ljeta slikaju na otvorenom, inspirirani poviješću i ambijentom i izlažu svoja umjetnička djela. Zimi je ovaj trg jedno od središta zadarskog Adventa – s kućicama, svjetlima i glazbom.
#29
Kapetanova kula
Nalazite se pored Kapetanove kule, jedine očuvane kule nekadašnjeg srednjovjekovnog obrambenog sustava. Ova masivna, četvrtasta kula izgrađena je u 13. stoljeću, u doba kada je grad bio pod vlašću Venecije i kada je obrana od napada s kopna i mora bila ključna za opstanak. Kula je služila kao glavni stražarski i obrambeni punkt koji je kontrolirao jugoistočni prilaz gradu, ali i kao mjesto iz kojeg se moglo nadzirati promet iz pravca današnjeg kopnenog ulaza. Zidovi kule debljine su više od dva metra, a njezina visina od 26 metara činila ju je idealnim promatračkim mjestom. U 15. i 16. stoljeću, kada je prijetnja Osmanskog Carstva postala sveprisutna, oko kule se dodatno pojačavaju gradske zidine i obrambeni sustav. U toj je fazi Kapetanova kula bila integrirana u novi fortifikacijski sklop, a pred njom je iskopan dubok jarak – upravo na mjestu današnjeg Trga pet bunara – koji je dodatno branio pristup zidinama. Iako kula nosi naziv "Kapetanova", taj naziv nije korišten odmah. Na početku je bila jednostavno poznata kao "kula". Ime "Kapetanova kula" odnosi se na činjenicu da je kula bila smještena u neposrednoj blizini kapetanove zgrade, a kapetan je bio vojni zapovjednik grada. U unutrašnjosti kule u kasnijim stoljećima bile su smještene različite vojne i administrativne prostorije, a služila je i kao skladište. Tijekom austrijske uprave, u 19. stoljeću, doživjela je manju prenamjenu, ali je ostala u funkciji kao dio tadašnje vojne infrastrukture. Nakon Drugog svjetskog rata, kula gubi svoju vojnu funkciju, a zanimljivo je da je bila korištena i kao zatvor u prošlim vremenima iako ta funkcija nije bila primarna. Danas je Kapetanova kula zaštićeno kulturno dobro, te se povremeno koristi za izložbe i kulturne događaje.
#30
Perivoj kraljice Jelene Madijevke
Nalazimo se u jednom od najljepših javnih prostora u gradu. Ovaj park, otvoren 16. rujna 1829. godine, prvi je javni perivoj u Dalmaciji i pravi je dragulj zadarske povijesti. Njegovu izgradnju inicirao je barun Franz Ludwig von Welden, austrijski vojni upravitelj Zadra, koji je imao i strast prema botaničkim vrtovima. Na tom području, koje je prethodno bilo zapušteno, Welden je želio stvoriti prostor za opuštanje i šetnje, ali i mjesto gdje će se razvijati kulturne aktivnosti i društveni život. Perivoj je bio osmišljen u duhu romantizma, s elementima različitih stilova i kultura. Unutar parka nalazile su se građevine poput maurske kavane, kineske pagode, grčkog hrama, eksedre, umjetne špilje, obeliska i drugih objekata koji su pridonosili ugođaju i činili perivoj vrlo specifičnim za to vrijeme. Ovi arhitektonski detalji kasnije su uništeni, ali park je i dalje ostao mjesto za šetnje i okupljanja. Iako je tijekom 19. i 20. stoljeća perivoj prolazio kroz različite promjene, posebno nakon Drugog svjetskog rata kada su mnogi objekti uništeni, tijekom posljednjih desetljeća, poduzeti su opsežni radovi na obnovi revitalizaciji parka. Tek je nedavno ponovno otvoren za posjetitelje. Iako je izgubio neke od svojih prvobitnih građevina, i dalje zadržava svoju ulogu zelenog srca grada. Danas Perivoj kraljice Jelene Madijevke ima oko 282 biljne vrste, uključujući mnoge mediteranske biljke, a na mnogim od njih postavljene su pločice s latinskim, hrvatskim i engleskim nazivima, čineći ga i botaničkim vrtom.
#31
Bastion Grimani
Nalazimo se pred Bastionom Grimani, koji je smješten na jugoistočnom dijelu grada. Ovaj bastion izgrađen je u drugoj polovici 16. stoljeća, tijekom vladavine Mletačke Republike. Ime bastiona dolazi od obitelji Grimani, venecijanskih plemića koji su imali veliku političku i vojnu moć u to vrijeme. Gradnja bastiona započela je 1560-ih, a projektirali su ga talijanski vojni inženjeri, slijedeći tipičnu venecijansku školu gradnje utvrda. Bastion je imao zadatak zaštititi ovaj dio grada, ali i olakšati obranu od mogućih napada s mora i kopna. Ima karakterističan oblik pentagona, što je tipično za venecijanske bastione. Zidine su deblje i masivnije na kutevima, što omogućava bolju stabilnost i bolju zaštitu od napada. Visina zidina na najvišim točkama dostiže oko 6 metara, a debljina zidova u nekim dijelovima doseže 3 do 4 metra, ovisno o dijelu. Na strateškim mjestima bile su smještene topovske platforme. Prostire se na površini od oko tisuću kvadratnih metara i ima četiri glavna vrata. Iako su u prošlosti postojale brojne građevine unutar i oko bastiona (poput vojarni i drugih vojnih objekata), danas su uglavnom očuvane samo utvrde i vojni zidovi. Unutar njega se danas mogu vidjeti otvori za topove i druge obrambene elemente, uključujući male kasetne prozore i projekte koji su omogućili kontrolu nad okolnim područjem. Tijekom stoljeća je prolazio razne faze. Nakon što je grad prešao pod austrijsku vlast u 19. stoljeću, mnoge vojne funkcije i objekti su izgubili svoju originalnu namjenu. Bastion je bio zapušten, ali je ipak sačuvao svoju funkciju kao simbol zadarske obrambene snage. Danas, Bastion Grimani jedan je od najprepoznatljivijih simbola venecijanske vojne arhitekture. U sklopu njega često se organiziraju kulturne manifestacije, izložbe i koncerti. Posjetitelji mogu uživati u njegovoj monumentalnoj arhitekturi i povijesti koja odiše iz svakog dijela ove moćne utvrde.

#32
Gradski bedemi
Nalazite se u blizini odličnog primjera renesansne fortifikacije na području istočnog Jadrana. Ove su zidine stoljećima imale isključivo obrambenu svrhu. Tijekom povijesti, izgled se mijenjao, dograđivao i prilagođavao, ali temeljna svrha ostala je ista – zaštita grada od vanjskih prijetnji. Iako je grad imao zidine još u antičko doba i srednjem vijeku, one kakve danas poznajemo u velikoj su mjeri rezultat mletačke gradnje iz 16. stoljeća. U tom razdoblju, pod prijetnjom osmanskih osvajanja, Mletačka Republika ulaže znatna sredstva u obranu svojih dalmatinskih posjeda, a Zadar, kao glavni grad Dalmacije, postaje središte tih radova. Mlečani su od grada željeli napraviti neosvojivu tvrđavu, a bedemi koje su izgradili služili su upravo toj svrsi. Bili su projektirani prema najnaprednijim tadašnjim načelima vojne arhitekture, posebno prilagođeni obrani od topničke vatre, što je predstavljalo ključnu razliku u odnosu na starije srednjovjekovne zidine. S vremenom, kako je opasnost od osmanskih napada slabila, a vojna tehnologija napredovala, obrambena funkcija bedema počela je gubiti na važnosti. Tijekom 19. stoljeća, pod austrijskom vlašću, dio zidina je srušen kako bi se omogućio urbanistički razvoj grada. Unatoč tome, velik dio mletačkog fortifikacijskog sustava ostao je sačuvan, osobito na jugoistočnom dijelu poluotoka. U 20. stoljeću, posebno nakon razaranja tijekom Drugog svjetskog rata, počela se mijenjati percepcija bedema – od zastarjele vojne strukture, postali su prepoznati kao važan dio kulturne i povijesne baštine. Kroz brojne projekte obnove i revitalizacije, grad Zadar je uložio napore da se sačuvani dijelovi restauriraju i učine dostupnima javnosti. Danas je šetnja uz bedeme dio svakodnevnog života - Posjetitelji mogu proći obnovljenom šetnicom koja vodi duž zidina, uživati u pogledu na luku i unutrašnjost stare gradske jezgre. Godine 2017., zadarski bedemi postali su dijelom UNESCO-ove svjetske baštine, kao dio transnacionalnog upisa “Mletačke obrambene utvrde između 16. i 17. stoljeća”.

#33
Trg Petra Zoranića
Trg Petra Zoranića nalazi se u staroj gradskoj jezgri okružen važnim povijesnim zgradama poput Providurove palače i brojnih renesansnih fortifikacija. Nosi ime po Petru Zoraniću, hrvatskom pjesniku iz 16. stoljeća, koji je najpoznatiji po svom djelu "Planine", a ovaj trg predstavlja počast njegovom kulturnom i književnom naslijeđu. Petar Zoranić je jedan od najvažnijih hrvatskih renesansnih pisaca, a njegovo najpoznatije djelo, *Planine*, smatra se prvim hrvatskim romanom. Kroz ovu knjigu, Zoranić je spojio poeziju, filozofiju i društvene komentare, stvarajući alegorijski prikaz hrvatskog društva. Zoranić je svoj život i književno stvaralaštvo vezao uz Zadar, gdje je često boravio i stekao obrazovanje. Kroz srednji vijek, trg je imao skromniji oblik, dok su tijekom mletačke vladavine u 16. stoljeću izvršene značajnije promjene, te je počeo poprimati oblik javnog prostora kakvog poznajemo danas. Obnova trga započela je 2013. godine, a cilj je bio oživjeti javni prostor koji povezuje povijest grada s njegovom suvremenom funkcijom. Projekt obnove uključivao je popločenje trga, sadnju novih zelenih površina te integraciju arheoloških nalazišta koja su bila otkrivena tijekom radova. Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza bio je kameni sarkofag s kostima lokalnog redovnika, datiran između 750. i 850. godine, koji je sada izložen u staklenoj podlozi trga, omogućujući posjetiteljima da iz prve ruke vide povijest Zadra. Danas je ovo mjesto popularno okupljalište i središte društvenih aktivnosti u Zadru. Okružen kafićima i restoranima, trg je postao živahno mjesto na kojem se često održavaju kulturne manifestacije, koncerte i druge javne priredbe. Postao je simbol uspješne integracije kulturnog naslijeđa u urbani život.

#34
Crkva sv. Šime
Crkva sv. Šime u Zadru nije uvijek nosila ovo ime – izvorno je bila posvećena sv. Stjepanu i ubraja se među najstarije crkve u Dalmaciji, s korijenima još iz 5. stoljeća. To znači da je prostor na kojem danas stoji crkva sv. Šime bio svetište više od tisuću i pol godina. Crkva je tijekom povijesti više puta mijenjala izgled: od starokršćanske bazilike, preko gotičke građevine, do današnjeg baroknog izgleda koji je dobila nakon velikih preinaka u 18. stoljeću. Jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti crkve dogodio se u 13. stoljeću, kada su relikvije sv. Šimuna stigle u Zadar na vrlo neobičan način. Prema predaji, mletački križar je na povratku iz Svete zemlje zbog oluje pristao u Zadar, skrivajući da sa sobom nosi tijelo sv. Šimuna. Kada se razbolio, tajna je otkrivena, a relikvije su ostale u Zadru. Ova priča ima i svoj nastavak: tijekom Drugog svjetskog rata, navodno su Talijani pokušali prenijeti relikvije u Italiju, ali se brodica nije mogla maknuti iz luke, što su Zadrani doživjeli kao čudo. Najveće blago crkve je Škrinja sv. Šimuna, remek-djelo srednjovjekovnog zlatarstva iz 1380. godine, izrađena od srebra i pozlaćena, teška čak 355 kilograma. Škrinju je izradila ekipa na čelu sa zlatarskim majstorom Franjom iz Milana, a naručila ju je kraljica Elizabeta Kotromanić, supruga ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca. Na škrinji su prikazani prizori iz svakodnevnog života tadašnjeg Zadra, kao i brojna čuda sv. Šimuna, što je čini ne samo vjerskim, već i povijesnim dokumentom. Još jedna zanimljivost: dva brončana anđela koji drže škrinju izlivena su od bronce zaplijenjenih turskih topova, što simbolizira pobjedu kršćanstva nad islamom u to doba. U crkvi se svake godine 8. listopada održava velika proslava u čast sv. Šimuna, a tada se relikvije izlažu vjernicima i posjetiteljima. Ako prođete pokraj crkve, obratite pažnju na zvonik izgrađen 1707. godine – na njegovom vrhu nalazi se kip sv. Šimuna, a zvono svakodnevno u podne podsjeća na zaštitnika grada. Južno od crkve stoji rimski stup iz 18. stoljeća, sastavljen od ostataka antičkog gradskog hrama, što dodatno potvrđuje koliko je ovo mjesto povezano s različitim razdobljima povijesti.
#35
Narodni trg (Placa)
Narodni trg u Zadru nije samo još jedan gradski trg – on je mjesto na kojem se povijest doslovno osjeća pod nogama. Još u doba Rimljana, bio je glavno gradsko središte, a svi važni putevi vodili su upravo ovdje. Iako danas nećete pronaći kamene ostatke rimskog foruma na svakom koraku, dovoljno je znati da hodate po istim temeljima po kojima su šetali i stari Rimljani. Ime Narodni trg dobio je tek u 19. stoljeću, kad je postao glavno mjesto gradske uprave i politike. No, još u srednjem vijeku bio je srce gradskog života – tu se trgovalo, raspravljalo i okupljalo. Zanimljivo je da su se na ovom trgu održavale i javne objave važnih vijesti, pa su građani ovdje prvi saznali što se događa u gradu i okolici. Posebnu preobrazbu trg je doživio u 16. stoljeću, za vrijeme Mlečana. Tada je izgrađena Gradska vijećnica, koja i danas privlači poglede svojim renesansnim portalom. Na sjevernoj strani trga nalazi se Crkva sv. Marije, a zanimljivo je da su obje građevine preživjele brojne povijesne izazove, uključujući i razorne ratove. Danas je Narodni trg nezaobilazno mjesto za sve koji žele osjetiti pravi duh Zadra. Ovdje se održavaju koncerti, izložbe i razni festivali, a lokalci će vam reći da je ovo najbolje mjesto za popiti kavu i promatrati život grada. Jedan manje poznat podatak: na trgu je 1964. otvoren prvi zadarski kafić s terasom, što je tada bila prava mala senzacija!
#36
Gradska straža
Gradska straža nije samo još jedna povijesna zgrada u Zadru – ona je pravo središte zbivanja kroz stoljeća. Zamislite mjesto gdje su se donosile ključne odluke, gdje su stražari svakodnevno pazili na sigurnost grada i gdje su se okupljali najvažniji ljudi tadašnjeg društva. Izgrađena je u 16. stoljeću, u doba kada je Venecija vladala ovim prostorima, i od tada je neprekidno bila u službi grada. Ono što Gradskoj straži daje poseban značaj je njezin zvonik. S njega se i danas pruža pogled koji oduzima dah – jasno se vidi Trg Petra Zoranića, zadarska luka, a za vedrih dana pogled seže sve do otoka u zadarskom arhipelagu. Zanimljivo je da je zvonik nekoć služio i kao promatračnica, pa su stražari s njega mogli na vrijeme uočiti svaki dolazak brodova ili moguću opasnost. Zgrada je građena u venecijanskom stilu, što se najbolje vidi po snažnim zidovima i obrambenim elementima. U početku je bila vojna postaja, a na katu su se nalazile prostorije za stražare i gradske službenike. U dvorištu se i danas mogu vidjeti kamene ploče koje su izvorno služile kao dio obrambenog sustava. Tijekom povijesti, Gradska straža je mijenjala svoju namjenu. Za vrijeme Austro-Ugarske, preuređena je u gradske urede, a zanimljivo je da su se u njoj povremeno održavali i javni sastanci. Danas je to mjesto gdje se održavaju izložbe, kulturni događaji i razne manifestacije. Možda niste znali – u Gradskoj straži se čuvao i gradski sat, koji je bio važan za svakodnevni život stanovnika. Sat je bio toliko precizan da su se po njemu ravnale sve gradske aktivnosti, od početka rada tržnice do zatvaranja gradskih vrata.

#37
Kneževa palača
Iako se prvi put u pisanim dokumentima spominje 1288. godine kao „općinska palača“, tragovi života na ovome mjestu sežu mnogo dublje u povijest. Arheološka istraživanja o Kneževoj palači otkrila su ostatke rimskih i kasnoantičkih građevina, što znači da je ovaj prostor bio naseljen još u vrijeme kada su Rimljani vladali Dalmacijom. Tijekom srednjeg vijeka, palača je postala srce zadarske uprave. U 14. i 15. stoljeću ovdje su se održavale sjednice gradskog vijeća – donosile su se važne odluke koje su oblikovale život grada. U 16. stoljeću palača je prenamijenjena u sudnicu, a kasnije u 18. stoljeću postaje kazalište, da bi u 19. stoljeću služila i kao dvorana za ples i zabavu. Ovo nije bio prostor zatvoren za narod – ovdje se dolazilo slušati, raspravljati, smijati se i pljeskati. Klasicistički arhitekt Frane Zavoreo dao joj je u 19. stoljeću današnji prepoznatljivi izgled. Pogledaš li njezino pročelje, primijetit ćeš ravnotežu, eleganciju, simetrične linije, sklad. Uđeš li unutra, dočeka te atrij s arkadama koji gotovo poziva na šetnju i razgled. Tu je i glavna Koncertna dvorana – prostor koji je kroz stoljeća mijenjao namjene, ali je uvijek zadržavao duh okupljanja i zajedništva. U 20. stoljeću Kneževa palača je bila Dom kulture. U njoj su bili smješteni Gradska knjižnica, Glazbena i baletna škola, pjevačko društvo Petar Zoranić i Radio Zadar. Bila je mjesto znanja, umjetnosti i glasa zajednice. No, njezin tijek nije tekao bez prekida. Tijekom Domovinskog rata 1991. godine palača je teško oštećena u granatiranju. Bio je to bolan trenutak – ne samo zbog gubitka zgrade, već i zbog napada na simbol kulturnog identiteta grada. Ali kao i sam grad, palača je preživjela i podignula se. Obnova je započela 1999. godine, a 2014. godine palača je ponovno otvorena, ljepša i snažnija nego prije.